IZUMI KOJI SU POKRENULI SVET

Bilo da se radi o prvoj upotrebi vatre ili izumu spejs šatla, inovacije su uvek pokretale čovečanstvo. Neka od ovih otkrića su neposredno dovela do promene, dok su druga ponizno postavila temelj za neka dalja usavršavanja.

Štamparija

štamparija

Pre pojave interneta, ne postoji inovacija koja je toliko doprinela širenju znanja kao Gutenbergova štamparija. Razvijena oko 1440. godine u Majncu u Nemačkoj, Gutenbergova mašina je poboljšala već postojeće prese kroz upotrebu kalupa koji su omogućili brzu prozivodnju slogova od legure olova. Ova poboljšana metoda kopiranja knjiga omogućila je da se uz pomoć samo jedne mašine iskopira oko 3.600 stranica na dan. Početkom 16. veka više od 1.000 Gutenbergovih mašina je poslovalo u Evropi, a do 17. veka je odštampano preko 200 miliona novih knjiga. Štamparija nije samo uticala na to da knjige budu dostupne i nižim slojevima, već je pokrenula i eru prosvećenja, kao i širenje često kontroverznih ideja. Godine 1518. sledbenici nemačkog sveštenika Martina Lutera koristili su je za štampanje i širenje njegovog dela Devedeset pet teza što je uticalo na protestantsku reformaciju i podstaklo sukobe poput Tridesetogodišnjeg rata (1618-1648).

Kompas

otkriće kompasa

Magnetni kompasi su danas malo zastareli, ali je njihov uticaj na ranu plovidbu i otkrivanje novih delova naše planete neprevaziđen. Ova sprava koju su izumeli Kinezi, do 14. veka je već zamenila sve astronomske naprave koje su se koristile kao primarni navigacioni instrumenti za pomorce. Kompasi su istraživačima obezbedili pouzdan metod za prelaženje svetskih okeana što je pokrenulo doba velikih geografskih otkrića, a Evropi obezbedilo moć i bogatstvo koji su kasnije pokrenuli industrijsku revoluciju. Najvažnije od svega, kompasi su obezbedili interakciju između prethodno izolovanih kultura.

>>Od saharina do penicilina: izumi koji su nastali sasvim slučajno

>>Drevni izumi koji su nerazumljivi modernoj nauci

Čelik

čelik

Iako su se u prvobitnim zajednicama u velikim količinama koristili kamen, gvožđe i bronza, čelik je bio taj koji je pokrenuo industrijsku revoluciju i razvio moderne gradove. Dokazi o upotrebi čelika za proizvodnju alata stari su oko 4.000 godina, međutim masovna proizvodnja legure nije počela do 19. veka, odnosno pronalaska Besemerovog postupka, tehnike kojom je čelik kreiran topljenjem sirovog gvožđa. Industrija čelika ubrzo se razvila u najveću industriju sveta i korišćena je za pravljenje svega, od mostova do nebodera.

>>Deset manje poznatih činjenica o životu Nikole Tesle

Uveličavajuće staklo

uveličavajuće staklo

Upotreba uveličavajućeg stakla dala je čoveku uvid u sve što nije vidljivo golim okom, od najudaljenijih galaksija, do različitih mikroorganizama. Uveličavajuće staklo prvi put je ušlo u upotrebu u 13. veku kao pomoć slabovidima, da bi se iz toga u narednim vekovima razvio teleskop koji je udaljena nebeska tela približio čoveku. Ovaj, naizgled, mali pronalazak doveo je do velikog razvoja grana poput astronomije, biologije, arheologije, optometrije, hirurgije i mnogih drugih.

>>Galileo Galilej: zanimljivosti o ocu savremene astronomije

>>Albert Ajnštajn: činjenice o životu čuvenog naučnika

Telegraf

telegraf

Telegraf je bio prvi izum koji je omogućavao komunikaciju sa dve udaljene tačke. Sredinom 19. veka telegrafske žice počele su da se množe, a do 1900. godine razmenjene su i prve prekookeanske poruke. Sposobnost slanja brzih poruka uticala je na politiku, bankarstvo, trgovinu, medije, pružala pomoć tokom ratovanja, a najvažnije od svega, popločala je put razvoju digitalne komunikacije.

>>Osam činjenica o Isaku Njutnu

>>20 zanimljivosti koje niste znali o Leonardu da Vinčiju

Parna mašina

parna mašina

Automobili, avioni, vozovi, svemirske letelice – ni jedan od ovih vidova transporta ne bi bio moguć da Tomas Saveri nije u 17. veku razvio pumpu za vodu na parni pogon. Džejms Vat je zatim krajem 18. veka usavršio parne motore i upotrebio gorivo, što je bilo jedno od najznačajnijih tehnoloških dostignuća u ljudskoj istoriji. U 19. veku je spoljašnje sagorevanje dozvoljeno za razvoj saobraćaja i poljoprivredne proizvodnje, a princip po kom je izrađena parna mašina postao je kasnije pokretač sveta.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here